Trofim Lisenko, tihi ubojica

Tiha rehabilitacija mesije sovjetske agronomije Trifona Lisenka je odraz svjesno održavane nostalgije za sovjetskom prošlošću u ruskom društvu

Mračni dom na obali, sanatorij i predvorje pakla

Izgleda da je The New Yorker jedini medij koji je ozbiljno doživio stogodišnjicu Oktobarske revolucije. Ovdje donosi recenziju još jedne knjige Jurija Slezkina sa sveučilišta u Berkeleyu, ovaj put o zloglasnom “domu na obali,” rezidenciji elitne nomenklature koja je poprilično stradala u Staljinovim čistkama i Drugom svjetskom ratu. U članku se spominje roman ruskog pisca…

Još jedna biografija Staljina, ukoliko imate želudac za to

The New Yorker piše o još jednoj biografiji Staljina, ovog puta od Stephena Kotkina, profesora povijesti i međunarodnih odnosa na Princetonu. Sudeći po osvrtu na knjigu, Kotkin je napravio temeljit posao i nije dopustio nikakva vrludanja po pitanju odgovornosti za humanitarnu katastrofu u Sovjetskom Savezu za vrijeme Staljinove diktature. Kotkin je jedan od autora koji…

Brzo premotavanje ruske povijesti do 19. stoljeća

Lekcija 1: Rusi su Normani  Prije nego što je unutarnja politika postala glavno pitanje za rusku naciju, trebalo je proći gotovo tisuću godina iznimno nasilne povijesti u neugodnim klimatskim uvjetima. Dok nacije obično definira odnos određene grupe ljudi prema susjednim narodima, ruska država duguje svoj početak unutarnjem neslaganju stanovnika Novogoroda, koji 862. godine pozivaju izvjesnog…

19. stoljeće u Rusiji: početak modernog političkog raskola

Prvi Domovinski rat Ubrzo nakon stupanja na tron, Pavlov dvadesettrogodišnji sin Aleksandar upada u vihor povijesnih zbivanja nakon kojih bi i najprizemniji malograđanin izrastao u vrsnog filozofa. Čitatelji Tolstojevog „Rata i mira“ će se sjetiti scene u kojoj knez Andrej Bolkonski, jedan od glavnih junaka romana koji prolazi transformaciju od strogog oficira do osobe na…

Razlozi propasti imperije

Tko je kriv? Ruski revolucionarni pokret je na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće temeljito moralno degradirao, pa su čak i anarhist Bakunjin i ideološki motivirani terorist Željabov u usporedbi s ciničnim manipulatorima poput Lenjina i profesionalnim banditima kao što je bio Simon-Ter Petrosjan izgledali poput naivnih zanesenjaka. Polemiku je zamijenila agitacija, a uznemirujuće slike…

Prava revolucija!

U posljednjim danima veljače 1917. godine, imperatorica Aleksandra Fjodorovna je u svojem dnevniku prilično zlobno pretpostavila kako nitko od radnika i vojnika ne bi izašao na ulice da je vrijeme bilo uobičajeno loše. Međutim, malo je vjerojatno da bi radnici tvornice Putilova odgodili štrajk radi loše vremenske prognoze. Radnicima je još jednom prekipjelo radi plaće…